Izvor: RTCG

Brojna istraživanja, domaća i inostrana, svjedoče da djeca od pet do petnaest godina najviše vremena provode uz televizor, na društvenim mrežama ili igrajući kompjuterske igre. Sve manje je interesovanja za čitanje knjiga, a roditelji zbog prezapošljenosti i trke za zaradom, ne stižu da na odgovarajući način učestvuju u njihovom odrastanju i razvoju ličnosti.

Projekat “Vilina gora – čudesne priče” upravo je nastao u želji da se djeci vrati magični ritual pričanja priča i da posredstvom trećeg lica kao naratora, u ovom slučaju glumice, i djeca i roditelji budu povlašćeni u zajedno provedenom vremenu. Kao urednik Kulturno-umjetničkog programa Radija Crne Gore bila sam u tom smislu i pozvana i privilegovana, jer radio više nego ijedan drugi medij uključuje slušaoca u stvaralački proces i podstiče njegovu maštu i duh. Slušajući priče, dijete se uživljava u događaje, stiče sposobnost razlikovanja dobra od zla, dobrih i hrabrih likova od zlih; oslobađa se negativnih emocija i izgrađuje kriterijume. Psiholozi smatraju da su upravo bajke jedan od najboljih načina da se riješe problemi ili poremećaji u ponašanju djece. U knjizi “Bajke koje pomažu djeci”, dječiji psiholog Gerlinde Ortner kaže da su priče “…pogodne za prevazilaženje barijera između djece i odraslih, jer kroz priče djeca brže prihvataju savjete i ideje”. Jednako je važno i to što će djeca svakodnevnim slušanjem priča, na kvalitetan način sticati govornu kulturu i obogaćivati pojmovni svijet i rječnik.

Projekat, odnosno serijal, rađen je nekoliko godina i prvi je ove vrste u Crnoj Gori. Namijenjen je djeci predškolskog i školskog uzrasta. Sastoji se od 365 narodnih bajki i legendi iz cijelog svijeta i podrazumijeva svakodnevno emitovanje priče u trajanju od dva do petnaest minuta. Izbor je sačinjen iz preko 50 izdanja jugoslovenskih izdavača, objavljenih uglavnom sredinom prošlog vijeka. Priče su obrađene i prilagođene radijskom izrazu.

Izborom je obuhvaćeno petnaest crnogorskih bajki i legendi, što je i najveća vrijednost ovog projekta. Riječ je o dragocjenom crnogorskom pripovijedačkom nasljeđu, tako malo tretiranom u medijima i obrazovnom sistemu i,stoga, gotovo nepoznatom mladima. Zato će zahvaljujući ovom serijalu biti u prilici da,možda, prvi put čuju i upoznaju crnogorske bajke i legende.Vjerujem da sam njihovim izborom i obradom, u slučaju “Ivan-begove ruže” i dopunom, zahvaljujući podsticajnim podacima istaknutog crnogorskog botaničara, akademika Vukića Pulevića, uspjela da slušaocima ponudim reprezentativne primjere našeg narodnog književnog blaga, koje na autentičan način svjedoči istorijsko iskustvo i tradiciju.Naziv “Vilina gora” preuzet je od istoimene Antologije crnogorskih legendi, koju je priredio Radoje Radojević, a Grafički zavod u Titogradu (današnja Podgorica) objavio u reprezentativnoj biblioteci “Luča” 1971.

Uz više nego skromne uslove, ovako složenu produkciju ne bi bilo moguće realizovati bez stručnih, darovitih i požrtvovanih saradnika: glumice Crnogorskog narodnog pozorišta Ane Vujošević, snimatelja Zdravka Boškovića, montažera Dragana Jovovića, ton majstora Jovice Trajkovskog, kompozitora Aleksandra Saše Tamindžića i organizatorke Mirjane Vujačić.

Zahvaljujući angažovanju sadašnje Redakcije KUP-a i njegovog urednika Mirsada Rastodera, serijal “Vilina gora – čudesne priče” će od četvrtka 1. oktobra, u 19 sati i 30 minuta,svakodnevno biti dio programske šeme Prvog programa Radija Crne Gore, a repriziraće se narednog dana u 6 sati i 45 minuta u Jutarnjem programu.

Emitovanje serijala “Vilina gora ” počinje istoimenom crnogorskom legendom,koja na simboličan način sugeriše da su materijalna dobra prolazna, a čovjekov duh neiscrpan izvor njegove snage u suočavanju sa svim izazovima u životu, pa i aktuelnim COVID-om 19.

Dobro došli u “Vilinu goru” -snovima u susret!

Autorka serijala Čedomila Vujošević Đurđić