Izvor: Pobjeda

Prvi Registar nevladinih organizacija (NVO) koje se bave kulturno-umjetničkim radom u Crnoj Gori doprinijeće većem poštovanju i promociji kulturnih sadržaja, a NVO će dobiti priliku da predstave svoj rad, budu vidljive i prepoznatljive na crnogorskoj kulturnoj mapi.

To je saopšteno na pres konferenciji koju je, povodom predstavljanja projekta Izrada registra NVO koje se bave kulturno-umjetničkim radom, organizovalo Udruženje folklornih ansambala Crne Gore.

Brojni problemi

Koordinator za oblast pozorišta, Srđan Milošević, kazao je da je cilj projekta „Afirmacija kulturnih izraza u Crnoj Gori“ davanje doprinosa većem poštovanju i promociji kulturnih sadržaja i podizanja svijesti kako stručne tako i laičke javnosti o važnosti kulture, kroz raznolikost izraza, međusobne saradnje, a u cilju bolje vidljivosti nevladinih organizacija i prepoznatljivosti na kulturnoj mapi Crne Gore.

– Projekat je posebno usmjeren na predstavnike nevladinih organizacija iz oblasti umjetnosti i kulture, članove kulturno-umjetničkih društava, folklornih ansambala, horova, klapa, pozorišta, kao i na stanovnike manje razvijenih opština, mlade, žene, kao i osobe s invaliditetom do 30 godina. Posebno ćemo obrađivati i pripadnike manjinskih zajednica. Projekat će se sprovoditi na teritoriji cijele Crne Gore – rekao je Milošević, prenosi PR centar.

Istakao je da su prilikom skupljanja podataka, uočeni brojni problemi.

– Registar NVO nije pregledno urađen, tako da mi na osnovu registra koji postoji ne možemo da vidimo koju oblast koja NVO pokriva. Drugi problem je bio što ne postoje informacije kao što su e-mail adresa, kontak osoba, adresa djelovanja – kazao je Milošević.

Jedan od problema bio je, kako je dodao, i veliko nepovjerenje nevladinih organizacija.

– Kad pošaljemo upitnik, u nekim organizacijama nisu sigurni u koju će svrhu da se podaci koriste, iako im unaprijed kažemo o čemu se radi – pojasnio je Milošević.

Upitnik je, kako je rekao, čitljiv, lagan za popunjavanje, a informacije će se na kraju valorizovati.

– Pokušali smo kroz upitnike da imamo dva cilja monitoringa i evaluacije koji se ne isključuju, a to je da oni svoj rad učine odgovornim i da se iz njihovog rada može nešto naučiti. Na kraju ćemo uraditi elektronsku bazu podataka koja će biti dostupna na novom sajtu Udruženja folklornih ansambala Crne Gore. Plan nam je da linkom povežemo registar i sa sajtom Ministartstva kulture. A takođe će registar biti i u pisanoj formi – rekao je Milošević.

Koordinatorka na projektu za oblast muzike Mirjana Živković ukazala je da je dosadašnjim istraživanjem obuhvaćeno skoro dvije trećine aktera iz domena amaterskog kulturno-umjetničkog stvaralaštva.

– To su folklorna društva, amaterska pozorišta, vokalni sastavi, horovi, instrumentalni ansambli, takođe i guslarska društva. Uglavnom su svi oni registrovani kao nevladine organizacije, odnosno udruženja – rekla je Živković.

Istakla je da kulturno-umjetnički amaterizam u Crnoj Gori ima dugu tradiciju od skoro dva vijeka i na tom putu bilo je uspona, padova i prosperiteta.

– Osnivanje ansambala u prošlosti nije podrazumijevalo njihov stabilan i kontinuiran rad, a razlozi za to su bili nedostatak stručnog kadra, nedovoljna finansijska podrška i društveno-politički ambijent. Slični probleme u funkcionisanju kulturno-umjetničkih društava evidentni su i danas – rekla je Živković.

Armija folkloraša

Koordinator za folklorne ansamble, Predrag Šušić, podsjetio je da su od prvog slučaja korona virusa u Crnoj Gori do sredine aprila svi bili „nekako zbunjeni“ i nije bilo nikakvog rada. On je pozvao Nacionalno koordinaciono tijelo i Institut za javno zdravlja da daju konkretne mjere i preporuke za rad folklornih ansambala.

– Velika armija folkloraša, i ansambala i aktivista očekuje da se krene sa aktivnostima. Mi ćemo se pridržavati svih mjera koje predlože stručnjaci – rekao je Šušić.

Koordinator za kulturno–umjetnička društva Mirsad Ademović pozvao je sve folklorne ansamble, kulturno-umjetnička društva da daju podatke, jer ti podaci nikako neće biti zloupotrijebljeni i to je sve u korist folklora.

Projekat realizuje Udruženje folklornih ansambala Crne Gore u saradnji sa NVO Vox Mirus, a finansiran je kroz konkurs Ministarstva kulture „Podignimo zavjesu kulturne scene“.