Spilbergov „E.T. vanzemaljac“ i promocija romana Gorana Pejovića Gule večeras na repertoaru “Barskog ljetopisa”
Petak 18. septembar na „Ljetopisu“ obilježiće festivalski sadržaji iz domena pratećeg, odnosno filmskog programa ali i još jedna književna promocija. Naime, u 20h na ljetnjoj pozornici Doma kulture počinje besplatna projekcija Spilbergovog poznatog, Oskarom višestruko nagrađivanog filma „E.T. Vanzemaljac“, koji je nakon prvog prikazivanja 1982. godine postao svojevrsni fenomen i jedan od najuspješnijih filmova svih vremena.
Nešto kasnije, u 21h, pokraj Dvorca kralja Nikole, biće promovisan roman „Let plavog safira“, poznatog barskog pjevača, kompozitora, tekstopisca i vođe čuvene grupe „Katapult“, Gorana Pejovića Gule. Sa njim će o njegovom književnom poduhvatu razgovarati Milan Vujović.
„E.T. vanzemaljac“ je film koji govori o neobičnom prijateljstvu dječaka i vanzemaljca E.T.-a Naime, za vrijeme posjete Zemlji, grupa vanzemaljaca bude slučajno otkrivena od strane ljudi. U toj panici, pridošlice na Zemlju pobjegnu u svoj brod i napuste Zemlju, ali, zaboravili su na malenog vanzemaljca, koji se tada nađe posve sam, ostavljen, na njemu nepoznatoj planeti, daleko od svoje kuće. Na svu sreću, on ubrzo nađe prijatelja i srodnu dušu u desetogodišnjem Eliotu, koji ga je slučajno otkrio tražeći hranu. Eliot se nakon početnog straha približi vanzemaljcu i ostvari prvi kontakt. Nakon što je uvidio da je vanzemaljac krhko biće kojem treba pomoć, Eliot ga prihvati kao svog prijatelja i odluči ga nazvati I.T. Maleni. Uloge tumače: Henri Tomas, Di Volas, Robert MekNoton, Dru Barimor i Piter Kojoti.
Goran Pejović Gula je pjevač, kompozitor i tekstopisac. Vođa je kultne grupe “Katapult”, sa kojom je do sada snimio deset albuma. Roman”Let plavog safira” je njegov književni prvijenac koji, kako ističe kritika, predstavlja priliku da se zaviri u dušu čovjeka koji je na svojevrstan način obilježio kulturnu scenu Bara i Crne Gore.
Glavni junak Guline urbane, opore i povremeno duhovite priče je muzičar Zoran Popović, sa umjetničkim imenom Džoni Kontra, kojeg Gula opisuje kao cinika, egomanijaka, kompleksaša, prljavog jezika, jednosmjernog, bez imalo ljubavi i svjetlosti, rođenog za život u tunelu Sozina. Njegov alter ego je Džoni Polupjesnik, sanjar, nezrelo dijete koje se raduje životu, ljudima, proljeću, sitnicama koje mogu srećom da osvijetle taj mračni tunel. Sve vrijeme u ovom pitkom romanu pisanom svakim damarom Guline pjesničke duše, “ratuju” dva Džonija, s tim da je Džoni Kontra uvijek za korak ispred. Svi su prinuđeni da mu se prilagođavaju, pa i njegovo drugo ja ili da dignu ruke od njega. Radnja romana smještena je u Baru 2000. godine, a Gula je poglavlja vješto povezao svojim stihovima.