– Piše: Aleksandra Govedarica –

Umjetnička direktorka Kraljevskog pozorišta Zetski dom za naš portal je govorila o Ipa projektu prekogranične saradnje sa Italijom i Albanijom, doprinosa projekta Crnoj Gori, festivalu na kraju programa, ali i složenosti organizovanja u trenutnoj situaciji.

Pri kraju je Ipa projekat prekogranične saradnje Crne Gore-Italije-Albanije? Kakvi su utisci?

– Nakon dvije godine projekta, koje su se zbog promjene jednog od albanskih partnera kao i pandemije korona virusa produžile na skoro tri, mogu da kažem da smo prošli kroz jedno veliko iskustvo kao teatar, ali i mi, kao pojedinci, odgovorni za svaki segment ovako sveobuhvatnog posla.

Imali smo priliku da radimo sa umjetnicima iz Italije i Albanije i cijelog ex YU regiona. Uradilli smo važne predstave sa crnogorskim i regionalnim glumcima kroz formirane međunarodne ansamble (Italija, Albanija, Slovenija, ostatak ex YU regiona), bavili se važnim temama današnjice sa respektabilnim rediteljima kao što su Diego de Brea, Jernej Lorenci, Siniša Evtimov, Branislav Mićunović, Paolo Magelli. Zatim, obezbijedili smo internacionalni prostor u Kraljevskom pozorištu Zetski dom, uspjeli da se svi uporedimo na sceni i van nje, stvorili važne inostrane kontakte, ali i omogućili Zetskom domu da nastavi evropsku praksu započetu prethodnim projektom. Takođe je važno da smo formirali ITI centar u Crnoj Gori (Internacionalni teatarski institut) i time postali dio svjetske mreže teatara i teatarskih organizacija. Važno je znati da je ITI Montenegro nezavisno tijelo i da kao takvo, tek treba da uspostavi promociju i prostor za rad sa svim institucijama kulture Crne Gore, kao i crnogorskim umjetnicima sa ciljem umrežavanja sa svijetom. Posebno bih istakla, a mislim da je važno, da smo ovim projektom omogućili značajno i dodatno finansiranje našem pozorištu, što je u takvom aranžmanu osnažilo mogućnosti pozorišta u kreativnom, ali i finansijskom smislu, tako da stvara bolje, djeluje šire i efektnije.

Projekat je takođe bio i velika odgovornost, jer smo kao lideri bili odgovorni za aktivnosti partnera iz Albanije i Italije, koji su pokazali veliku požrtvovanost u ovom zajedničkom poduhvatu. Smatram da je učešće u ovakvim projektima od velike važnosti, ali je vrlo bitno da se razumije da je u pitanju kolektivni rad, da je neophodan još stručniji rad države jer ovakvi projekti iziskuju povećani obim posla, zatim dodatnu međunarodnu referentnost i efikasnost, ali na kraju čine i zajedničku radost.

Za sam kraj projekta se organizuje festival. Šta nam možete reći o programu koji nas očekuje?

– Jadransko-jonskim online pozorišnim festivalom o nematerijalnim kulturnim dobrima, koji traje od 1-29.marta zvanično se završava ADNICH projekat. U okviru festivala organizovana je konferencija povodom otvaranja 1.marta, zatim promocija crnogorskog ITI Centra, 3.marta, a dogodiće se i jedan važan okrugli sto u organizaciji naših partnera, Univerziteta Salento iz Lećea, koji će se baviti antropološkim istraživanjem ovog prekograničnog regiona. Pomenuta diskusija je planirana za 8.mart u 10h30.

Pored konferencija, suština Festivala je u promociji stvaralaštva ove tri zemlje, pa će biti prikazane crnogorske, albanske i italijanske predstave. Festival ima svoj program, koji vam šaljemo ovom prilikom, a čije je vizuelno rješenje osmislila akademska grafičarka Ozana Brković.

Koliko je zahtjevno bilo sve organizovati s obzirom na trenutnu sitaciju sa pandemijom korona virusa?

– Online festival je osmišljen kao jedini mogući model uslovljen pandemijom korona virusa koja je zahvatila čitav svijet. Pandemija je posebno pogodila kulturu i trebaće sistemski napori, mnogo sluha i razumijevanja da se vratimo u normalnost. Za ovaj online festival bila je potrebna adekvatna tehnička podrška za realizaciju i prikazivanje. Festivalski program, koji čine crnogorske, italijanske i albanske pozorišne prestave, performansi, konferencije i filmovi, emitovaće se preko posebnog YT kanala, a publika sve programe može pratiti putem linka: https://www.youtube.com/channel/UCiusasVjRiBWVIkkpCgCd2g

Na Festivalu će biti predstavljene tri produkcije Zetskog doma. U petak, 12.marta u 19h prikazaćemo snimak predstave ”Pobuna mornara”, u režiji Diega de Bree, koja je prva u nizu predstava nastalih kofinansiranjem iz programa Interreg IPA-CBC Italija-Albanija-Crna Gora 2018. godine. Dan kasnije, 13.marta u 19h prikazaćemo i film “Tihi dom”, koji će objediniti online ciklus “Zetski dom Sa Vama” zahvaljujući kome smo sa mnogobrojnim umjetnicima iz Crne Gore i regiona dijelili misli i stavove tokom krize pandemije i blokade rada pozorišta. Obzirom da zbog epidemiološke situacije nismo mogli da okupimo međunarodne i crnogorske glumce za izvođenje predstava nastalih u okviru ADNICH projekta, treća produkcija koju dijelimo sa publikom Festivala je naša uspješna predstava  “Sin”, u režiji Mirka Radonjića, koja bi trebalo, ako neizvjesne zdravstvene okolnosti u tom trenutku dozvole, da se igra uživo pred publikom, uz paralelni prenos na pomenutoj online platformi, 14. marta u 15h.

Kakva su očekivanja od festivala? Da li će nastaviti svoj životni ciklus nakon ukidanja mjera?

– Online festival predstavlja završnicu aktivnosti koje nismo uspjeli da realizujemo uživo kroz razmjenu predstava sa državama Italijom i Albanijom. Očekujem da naša i internacionalna publika isprati program, ali nemamo namjeru da se online festivali pretvore u praksu. Teatar za svoju formulu ima živi kontakt sa publikom i ta interakcija je jedini preduslov za suštinsko pozorište. Sve ostalo su modeli koji bi trebalo da budu kratkog daha i željno čekam povratak u normalnost u životima ljudi, kao i u životu pozorišta.

Da li planirate nastavak saradnje sa Italijom i Albanijom ili će sledeći projekat biti nešto potpuno drugačije?

– Mislim da sam do sada davala svoj maksimum da kao umjetnička direktorka Kraljevskog pozorišta Zetski dom uspostavim internacionalni kurs kulture Crne Gore prema Evropskoj uniji. Od 2014. do danas, osvojena su i sprovedena dva evropska projekta iz programa Kreativna Evropa (2014-2019) i drugi, koji se upravo završava – Interreg program (2017-2021), što je značajan iskorak i rijetkost za Crnu Goru. Sve aktivnosti prema Evropskoj uniji koja je pomogla programe Zetskog doma se završavaju 31.marta 2021. To je bio veoma složen, iscrpljujući i težak posao. Ogromne napore je uložio mali tim Zetskog doma da proizvodi predstave koje su postale kvalitetni reprezenti širom regiona. Međutim, odavno je trebalo stručno, tehnički i kapacitetima ojačati Zetski dom, obezbjediti radna mjesta koja ima svaki nacionalni teatar i podržati profesionalnu realizaciju aktivnosti. Nezavisno od svih mana i problema sa kojima se suočavamo, ipak smo uspjeli da se međunarodno pozicioniramo, otvorili smo prostor za dalja evropska postignuća i šanse, imali brojna međunarodna gostovanja, osvojili važne nagrade u Crnoj Gori i regionu, uz neprestanu podršku publike, ali potenciram opet da se sve realizovalo uz maksimalne napore i zalaganja nekolicine pojedinaca i da sistemski nismo adekvatno ispraćeni. Nakon ovih projekata mi je jasno zašto Crna Gora još uvijek nije članica Evropske unije. Shvatila sam vremenom da rezultati koje smo postigli imaju više odjeka i poštovanja u regionu i Evropi, nego u Crnoj Gori. Mislim da tek kada država zaista voljno, stručno i odgovorno uđe u saradnju sa međunarodnim pravilima, kulturama i praksama, kada svoju kadrovsku politiku istinski razvije do nivoa na kome se nećemo osjećati usamljeno, iako sa svim referentnim rezultatima, moći ćemo da nastavimo sa ulaganjem daljih napora za saradnju sa EU. Tek kada država do kraja preuzme odgovornost za kulturu, kada se desi čvrsta, kreativna, konstruktivna i apolitična reforma strategije kulture, kada budu stručne osobe na svim odgovornim mjestima, kada sistem objektivno uvidi i bude njegovao postignuća i efekte, kada kultura sistemu bude bitna, a obratno – i kada se novi duh zajedništva, ideja, znanja i posvećenog rada prepozna kao minimum zahtjeva za građansko društvo, tada ćemo moći da uložimo dalje kapacitete i napore za neke još bolje poduhvate.

U suprotnom, sve ostalo je Sizifov posao.

Naravno, ova godina u Kraljevskom pozorištu Zetski dom će biti drugačija, ali okvirna estetska misija ostaje ista. Odavno smo spremni i imamo jasan plan i program. Pošast zvana pandemija nas razbolijeva, zaustavlja i zatvara, ali misleći i živeći odgovorno, zdravo, mudro i kreativno – vjerujem da ćemo se uskoro vratiti u normalnost.

Koliko je čitav projekat doprinio promociji nematerijalnih kulturnih dobara kroz kulturu i pozorište?

– Projekat je obuhvatao saradnju Zetskog doma sa Odjeljenjem sa sociološka istraživanja Univerziteta Salento u Lećeu, Fakulteta dramskih umjetnosti u Tirani, ITI Centrom iz Italije i umjetničkom organizacijom Qendra event iz Tirane. Svaka od uključenih institucija je imala zadatak da na svoj način doprinese promociji ovog našeg jadransko-jonskog regiona, boljem međusobnom upoznavanju i traženju zajedničkih elemenata zarad zajedničkog razvoja.

Smatram da su oba projekta koja je sprovodio Zetski dom u prethodnom periodu doprinijela značajnom pozicioniranju Crne Gore na kulturnoj mapi Evrope. Nismo imali neko mjesto, sada ga imamo. Naše pozorište više nije samo nacionalno, već internacionalno, uprkos brojnim kadrovskim i stručnim problemima,

Zetski dom je realizovao višegodišnji nacionalni i internacionalni plan i program. Ostvarili smo veze sa Italijom, Albanijom, cijelim regionom bivše Jugoslavije, ali takođe sa Španijom, Belgijom, Norveškom, Maltom, Sjevernom Irskom. To je bila vrlo važna misija na koju smo se odvažili prije pet godina i koja treba da nastavi svoj put, naporno, kreativno, stručno i odgovorno, sa više ljubavi i poštovanja, a sa manje osrednjosti i letargičnosti. Treba strijemiti naprijed, uprkos svim apsurdima, stagnacijama i često uzaludnim dokazivanjima da su kulturan čovjek i kulturno društvo stepenik za građansko društvo. Najvažnije je imati one odabrane, kreativne, stručne vizionare i odgovorne ljude koji nisu politički i nacionalno ostrašćeni, ali koji imaju strast za kulturom i potrebu za etikom. Oni koji će kreirati dalje strategije i povezivati nas sa svijetom, gajeći već jasno, kreativno i naporno uspostavljene veze. Pozorište i umjetnost imaju za težnju plemenitu misiju uspostavljanja što boljeg građanskog poretka uvijek opominjući na najviše vrijednosti, a boreći se protiv svih vidova društvenih pogrešnosti kojim Crna Gora obiluje. Crna Gora je divna, mala, nezavisna država i njen sjaj treba da promovišu kultura, sport, obrazovanje, ekologija, nauka, kao vrhovni ambasadori dobra, mira, sklada i etike. Dijelom sam ubijeđena da je Kraljevsko pozorište doprinijelo trasiranju evropeizacije kulture Crne Gore i aktivnom društvenom zalaganju protiv svih sistemskih i pojedinačnih oboljenja. Svakako, jasno je da kulturu vidim kao lijek i tvrdim da ona ima iscjeliteljsku moć.

Program festivala: