Izvor: Portal RTCG

Ministarka kulture i medija Maša Vlaović ističe da je taj resor Vlade za 2023. obezbijedio iz budžeta šest miliona eura više nego prethodne godine, što će značajno doprinijeti poboljšanju mnogih segmenata kulture u Crnoj Gori. U razgovoru za Portal RTCG, ističe da su počeli sa izradom strateškog dokumeta – nacionalnog programa razvoja, a pozvani su svi kulturni radnici, organizacije, udružanje…, da svojim predlozima i sugestijama pomognu da se napravi što kvalitetniji dokument.

Ministarka ističe da je najznačajniji projekat formiranje Muzeja savremene umjetnosti, oko kojeg se podiglo dosta “prašine”, ali, kako naglašava, u njemu nema ničeg ličnog. Za 2023. godinu planirano je i ulaganje 300.000 eura u kreativne industrije, a 100.000 eura za programe namijenjene djeci i mladima. Nastaviće i sa radom na staranju boljeg medijskog okruženja.

U predlogu budžeta za narednu godinu izdvojeno je 25,9 miliona eura za Ministarstvo kulture. To je šest miliona više nego u 2022. Koliko ste zadovoljni izdvojenim sredstvima i hoće li to biti dovoljno za redovne obaveze i za realizaciju brojnih novih projekata koje ste najavili?

“Stepen razvijenosti neke zemlje, mjeri se stepenom ulaganja u kulturu. Imamo uvećanje od 5,9 miliona za aktivnosti Ministarstva kulture i medija (30,4 odsto), dok je ukupan budžet za sve institucije kulture koje se finansiraju iz Budžeta uvećan za oko 23 odsto. Takođe imamo i značajno uvećanje sredstava koja će biti opredijeljena za konkurse, kao i značajna uvećanja za medije. Drago mi je da će ova sredstva omogućiti podršku kulturi i medijima na način na koji to i zaslužuju, jer ovo uvećanje znači više novca za korisnike.

Evo već do 30. decembra raspisali smo pet konkursa za 2023. godinu: Konkurs u okviru Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara i četiri konkursa za sufinansiranje projekata u svim oblastima kulturno-umjetničkog stvaralaštva. Kreirana je i konkursna linija za podršku projektima za djecu i mlade, koja će biti raspisana u prvoj polovini naredne godine”.

Ministarstvo je počelo rad na nacionalnom programu razvoja kulture. Šta to podrazumijeva i ko je sve uključen u taj proces?

“Nacionalni program razvoja kulture je krovni strateški dokument u toj oblasti i predstavlja dugoročnu projekciju cjelovite reforme u crnogorskoj kulturi. Tim dokumentom biće utvrđeni petogodišnji prioriteti i ciljevi razvoja svih segmenata kulture i određene organizacione, finansijske i administrativne mjere za njihovo ostvarivanje. Jedna od misija Nacionalnog programa jeste i da oblast kulture smjesti u kontekst održivog razvoja i da njene resurse promoviše kao područja pogodna za investiranje.

Odmah po početku mandata kao prioritet postavili smo proces izrade i donošenja ovog dokumenta, i to na temeljima inkluzije, transparentnosti i dijaloga. Pozivali smo u više navrata organe, organizacije, udruženja i pojedince da daju svoj doprinos i dostave prijedloge, sugestije i komentare, kako bismo zajedničkim snagama doprinijeli unapređenju stanja u sektoru kulture.

U našem dosadašnjem radu nastojali smo da ohrabrimo i podstaknemo sve aktere kulturne scene da ukažu na postojeće probleme, njihove uzroke i posljedice, kao i potencijalna rješenja. Važne su nam kako velike, tako i male stvari koje opterećujuju razvoj kulture, a sa kojima se radnici u kulturi svakodnevno srijeću.

Zato sam odmah po preuzimanju funkcije, sa svojim timom posjetila institucije kulture, i adresirali smo brojne probleme i prepreke. Nefunkcionalni savjeti, nedostatak inovativnosti, nedovoljno korišćenje evropskih i drugih fondova za kulturu samo su neki od problema. Izradom i usvajanjem Nacionalnog programa razvoja kulture postavićemo zdrave temelje za prevazilaženje problema u kulturi i postaviti osnove za njen dalji razvoj”.

Najavili ste veća ulaganja u kreativne industrije. Objasnite nam na koji način će se ta podrška ostvarivati i šta je krajni cilj?

“U oblasti kreativnih industrija Ministarstvo obezbjeđuje podršku obrazovanju i usavršavanju preduzetničkih vještina, rezidencijalnim i specijalizovanim programima obuke i osposobljavanja djelatnika za rad u kulturnim i kreativnim industrijama. Konkretne aktivnosti su sprovedene u Kreativnom habu u Kotoru, u okviru značajnih međunarodnih projekata, a u toku je evaluacija postignutih rezultata i planova za naredni period u ostalim kreativnim habovima, kao i priprema Nacionalne konferencije o kreativnosti, koja je planirana za kraj januara i koja će okupiti eksperte i stvaraoce iz zemlje i inostranstva.

Namjera Ministarstva je da ovim vrijednim kulturnim resursima definisanim pojmom kreativnih habova, obezbijedi održiv institucionalni okvir djelovanja kroz administrativno jačanje, uključivanjem lokalne zajednice, umrežavanjem i integracijom kulturnih i kreativnih industrija u sve aktivnosti društva. Sektor kreativnih industrija razvijamo sa ciljem objedinjavanja kreativnih napora u pronalaženju i primjeni mehanizama revrednovanja savremenog stvaralaštva i kulturne baštine.

U cilju ostvarivanja podrške razvoju sektora kreativnih industrija realizovan je konkurs za sufinansiranje projekata i programa iz oblasti kreativnih industrija za 2022. godinu, na kojem su podržana 33 projekta u iznosu od 172.560 eura. U prvoj polovini naredne godine raspisaćemo novi konkurs, za koji su u budžetu planirana sredstva u iznosu od 300.000 eura. Precizni zahtjevi prema kreativnom sektoru, utemeljeni na smjelim vizijama društvenog razvoja će iduće godine biti naš fokus. Krajnji cilj je dostizanje većeg balansa između potreba nosilaca kulturnih djelatnosti sa savremenim ekonomskim zahtjevima”.

U ranijim obraćanjima u medijima najavili ste i veću pomoć festivalima, kao i ulaganje u projekte namijenjene djeci i mladima. O kojim projektima je riječ?

“Krajem ove godine kreirali smo novu konkursnu liniju koja je posvećena sufinansiranju festivala u Crnoj Gori, imajući u vidu da se tokom godine realizuje veliki broj festivala u svim oblastima kulturno-umjetničkog stvaralaštva, a da su se oni ranije finansirali putem konkursa za kulturno umjetničko stvaralaštvo, gdje zbog obima i kvaliteta predloženih projekata i programa u svim sferama stvaralaštva, nije uvijek bilo moguće adekvatno odgovoriti na potrebe finansiranja festivalskih programa.Ministarstvo će u narednoj godini dodatno podržati projekte namijenjene djeci i mladima, te je u tu svrhu kreiralo posebnu budžetsku liniju Podrška za razvoj kulture djece i mladih, sa planiranim sredstvima u iznosu od 100.000 eura, koja će se dodjeljivati putem konkursa koji je planiran da se raspiše početkom naredne godine”.

Transformacija Centra savremene umjetnosti u Muzej savremene umjetnosti u žiži javnosti je posljednjih dana. Kulturni stvaraoci ne spore potrebu osnivanja takve institucije, ali je za dio njih sporan način i brzina kojom se to radi. Zašto je to postao prioritet Ministarstva? Imamo li većih i prečih problema u kulturi?

“Crna Gora je jedina država u regionu koja nema Muzej savremene umjetnosti, koji bi, praćenjem savremenih umjetničkih kretanja – originalnih umjetničkih koncepata, prezentacija, propagiranja novih ideja, angažovanih akcija, promovisao novi vid djelovanja u našoj kulturi i otvorio joj prostore akcije i afirmacije. Ovu ustanovu vidimo kao razvojnu šansu Crne Gore i Glavnog grada Podgorice.

Transformacijom postojećeg Centra savremene umjetnosti Crne Gore u Muzej ne formira se nova ustanova kulture, već se stvaranju uslovi koji su neophodni za obavljanje djelatnosti u skladu sa novim standardima koje je nametnulo savremeno doba. Kao odgovorna administracija želimo da informišemo javnost koliko će građane koštati ovaj proces, pa moram iskoristiti priliku da istaknem da će u 2023. godini, Muzej, nakon okončanja postupka osnivanja, poslovati sa sredstvima koja su opredijeljenja Budžetom za Centar savremene umjetnosti.

Neozbiljno bi bilo u ovom trenutku govoriti o konkretnim sredstvima kada je u pitanju izgradnja novog objekta, posebno što je u pitanju izgradnja specifičnog objekta tj. muzeja, jer svaki muzej podrazumijeva posebne uslove shodno pravilima muzejske struke, zato sam sigurna da to neće biti mala sredstva. Međutim, to je strateški cilj države i u toku su pripremne aktivnosti na izradi projektne dokumentacije. Nakon odabira lokacije pristupuće se izradi projekta koji će dati precizne podatke o neoohodnim finansijskim pokazateljima.

Savremena umjetnost u Crnoj Gori nije institucionalizovana, odnosno nije po standardima savremene evropske prakse i nije u skladu sa muzeološkim standardima. Zbog toga smo ocijenili da postoji potreba ostvarivanja javnog interesa u oblasti muzejske djelatnosti i transformacije Centra savremene umjetnosti u muzej, a to nam dokazuje i Analiza i Elaborat o opravdanosti transformacije Centra u Muzej.

Zato je projekat Muzeja savremene umjetnosti i prioritet Vlade Crne Gore, i jedan od najvećih projekta u kulturi nakon obnove nezavisnosti, sa jasno definisanom mapom puta. Ministarstvo je posvećeno sprovodilo aktivnosti iz zacrtanog puta, i baš kao i u svim drugim projektima na kojima radimo, uložili smo svoje napore da ispratimo zacrtanu dinamiku.

U Crnoj Gori nijedan muzej nije koncipiran namjenski za izlagačke i arhivske potrebe i to je dovoljno veliki, i mišljenja sam najveći ograničavajući faktor za razvoj likovne scene u Crnoj Gori, i baš zato ga kroz politiku otvaranja Muzeja savremene umjetosti, želimo riješiti. Elaborat o opravdanosti je uradila radna grupa koju su činili predstavnici ovog resora, Centra savremene umjetnosti Crne Gore, kao i eksterni eksperti iz ove oblasti”.

Kako komentarišete navode direktorice Centra savremne umjetnosti Jelene Božović koja tvrdi da nije uključena u ovaj proces i da se sve radi kako bi Vi nakon osnivanja muzeja bili na njegovom čelu? Jeste li zainteresovani za tu poziciju?

Povodom ovog pitanja smo imali reagovanje u kojem smo istakli da se o navodima koji projekat Muzeja dovode na nivo ličnog više nećemo oglašavati. Politike koje su prethodile i podržavaju ideju transformacije Centra u Muzej savremene umjetnosti vodićemo kao i do sad iznad ličnog. Pozvali smo stručnu javnost da doprinese projektu svojim komentarima, koje ćemo sa pažnjom razmotriti, tako da su isti dobrodošli i od direktorice Centra savremene umjetnosti Božović. Do kraja svog ministarskog mandata, sa svojom administracijom, uložiću pune kapacitete u projekat Muzeja i trenutno ne razmišljam o sljedećoj funkciji”.

Ministarstvo pokriva i oblast medija i u tom dijelu počela je i izmjena zakonskih regulativa, a Ministarstvo pomoglo neke projekte koji vode ka medijskom pluralizmu. Koje mehanizme u tom dijelu treba još ojačati i kako, a da dobijemo što bolje i objektivnije medije?

“Tako je. Profesionalno i odgovorno novinarstvo je javni interes i jedini cilj Ministarstva kulture i medija je da se dođe do zakonskih rješenja kojima će se to postići i ispuniti međunarodne preuzete obaveze u oblastima slobode i izražavanja. U prethodnom periodu intenzivno smo radili na izmjenama i dopunama seta medijskih zakona kojima se poboljšava položaj novinara u Crnoj Gori i postavljaju osnove za zdrav razvoj medijskog sektora. Njima su predviđene aktivnosti koje se odnose na medijski pluralizam, zaštita slobode i nezavisnosti medija od političkog uticaja, podsticanje samoregulacije, zaštita novinara i njihove slobode izražavanja.

Nacrtima tri medijska zakona predviđeno je više od 20 suštinskih izmjena u odnosu na važeće norme. Na primjer, data je definicija novinara i utvrđeno da se javni sektor ne može oglašavati u medijima koji nijesu registrovani, Fond za medijski pluralizam povećan je sa 0,09% na 0,20%, Ministarstvo određuje teme koje se finansiraju u tekućoj godini, na osnovu izvještaja EK i programa Vlade. U brojkama, sa sadašnjih 960.000 eura, na više od dva miliona eura se povećava iznos u Fondu.

Radi podsticanja samoregulacije, predviđeno je da Fondu može pristupiti samo medij koji je upisan u evidenciju i koji je u mehanizmu samoregulacije, kao i kojem nije u prethodnih šest mjeseci izrečena mjera zabrane emitovanja, kao što je slučaj sa jednom inostranom TV koja je sankcionisana zbog širenja mržnje. Ono što nas sve jako zabrinjava jeste globalni trend širenja i loš uticaj lažnih vijesti i govor mržnje. Nova rješenja daju odgovor i na to. Širenje mržnje putem medija kažnjavaće se ako je usmjereno prema svim nacionalnim zajednicama, ne samo prema manjinskim narodima. Hitan sudski postupak zbog širenja mržnje moguć je i na osnovu zahtjeva stranke koja traži zaštitu posebnih prava, dakle stranke koja je meta govora mržnje, a ne samo na osnovu zahtjeva tužioca.

U ovoj godini pomogli smo medije sa oko 1,1 milion eura, kroz finansiranje projekata od javnog interesa i kroz pomoć u preuzimanju dijela obaveza javnih emitera kod Radio difuznog centra. Lično, mnogo bih voljela da se više piše o kulturi i da kulturne redakcije budu brojnije i snažnije, a vijesti iz tog sektora da budu na naslovnim stranama”.

Politička dešavanja u Crnoj Gori nagovještavaju mogućnost izbora nove Vlade. Koliko nas usporava činjenica da se ministri i vlade smjenjuju često i da svaki novi ministar određuje nove prioritete? Koliko je suštinski bitan kontinuitet u radu ovog resora i očekujete li da neko novi ko dođe nastavi one projekte za koje ste Vi i Vaš tim smatrali da su najbitniji?

“Za Crnu Goru je dobro što u posljednje vrijeme dolazi do promjena izvršne vlasti. Koliko god to našim građanima ili zaposlenim u javnom sektoru možda uliva nesigurnost, ocjene su naših međunarodnih partnera da su upravo to procesi koje sve demokratije moraju proći na svom putu sazrijevanja u istinska građanska i demokratska društva. Ja sam kao tehnokratkinja i nestranačka ličnost naslijedila resor medija koji je vodila ministarka Srzentić, takođe tehnokratkinja i nestranačka ličnost.

I u tom resoru obezbijedili smo kontinuitet svim dobro započetim procesima, a to su sigurno procesi izrade Medijske strategije i izmjena seta medijskih zakona. Mislim da taj primjer tranzicije može da postane dobra praksa za ubuduće, da sve naredne administracije treba da zateknu funkcionalne institucije koje nose javni službenici i namještenici, i da bez opterećenja i sujete nastave da realizuju započete procese koji će u krajnjem uticati na poboljšanje kvaliteta života građana Crne Gore i ispuniti naše obaveze na evropskom putu.

Neki naredni ministar ili ministarka resora kulture i medija zateći će funkcionalan sistem, sa ljudima i javnim politikama, koji je programiran da kreira i iznese sve planirane procese u oblasti kulture i medija, a u meni i mojim najbližim saradnicima će imati podršku”.