Izvor: RTCG

Poetska radio drama “Maternji jezik” imaće svoju premijeru sjutra u 16 sati na Radiju Crne Gore, Radiju 98 i radiju Rožaje.

Scenario za tu radio dramu uradio je Ibrahim Hadžić, dok adaptaciju i režiju potpisuje Mirsad Rastoder.

Uloge tumače Seniha Tahirović (majka), Adnan Hadžić (otac), Adis Murić (Musafir), Bahrija Baka Nurković (tetka), Nermina Hadžić (komšinica), Lejla Kalač (snaha), Mirza Luboder (pisac), Adnan Hadžić i Enes Nurković (reperi).

Epzodni glasovi: Nedim i Zakir Tahirović, Damija Hadžić, Faris Zekić, Faik Kalač, Šemsudin Kujević, efendija Amel Ramović.

Ton majstor radio drame je Jovica Trajkovski, a muzičke urednice Nada Vučinić i Jasna Kalač.

Za muzičku ilustraciju korišćene su kompozicije etno grupe “Teferidž”i drugi instrumentali. Organizatori su Seniha Tahirović i Predrag Kadović.

Radio drama je realizovana uz projektnu podršku Fonda za zaštito i ostvarivanje manjinskih prava i produkcionu logistiku Radija Crne Gore i  NVO Centar za kulturu – Bihor.

Lokalni jezik univezalnog značenja

Poetska radio drama “Maternji jezik”, po stihovima Ibrahima Hadžića, urađena je u formi kućnih razgovora brojne porodice i njenih susjeda i musafira, u okruženju u kojem se oduvijek raspredaju priče o svemu: o sebi samima, o čudesima prirode, životnim okolnostima, ratnim posljedicama, ali i o doživljenoj diskriminaciji, sumnjama i strahovima; uz sve to, pripovijedači su ponosni što imaju ljijep govor.

Riječ je, u stvari, o jeziku koji je pun lokalizama, gramatičkih nepravilnosti, orijentalizama i zanimljivih prastarih riječi koje je sačuvala Majka, glavna ličnost drame i personifikacija svih žena rožajskog kraja ili žena Bošnjakinja.

Ona suptilno i majčinski nenametljivo brine za svoju djecu, unučad, komšije i rođake, ali u sebi nosi i osjećanje opšte brige za opstanak naroda i očuvanje autohtonog identiteta. Prate je likovi koji dočaravaju lirski obojen, na mahove i komičan, katkad i sasvim običan, prozaičan život, ali sa psihološkim i sociološkim karakteristikama tipično naših ljudi. 

“Svu tu slojevitost njihovih razgovora nastojali smo dočarati radiofonskim “slikama”, koje iz tradicije i sjećanja crpe vječite teme i dovode ih pred savremeni naraštaj, trudeći se da prenesu poruku novim generacijama”, naveo je reditelj Mirsad Rastoder.

Drama slijedi ideju UNESKO-a, koja je sublimirana u obilježavanju Dana maternjeg jezika, jer, kako kažu lingvisti i ostali stručnjaci, u svijetu svakodnevno nestane po jedan jezik.

“Ne smijemo zaboraviti da je nasljeđe, posebno jezičko, bazična podloga kreativnosti i zamajac stvaralačkog impulsa, te u tom smislu, vjerujemo da poetska radio drama Maternji jezik – rožajski govor, zaslužuje punu pažnju, ne samo lokalne zajednice, već svih slušalaca Radija. Svi smo mi kući kad čujemo i slušamo jedni druge”, poručio je Mirsad Rastoder.

Poema jeziku i životu

Ibrahim Hadžić, rođen je u Rožajama, kao pjesnik sazrio je u Beogradu, objavio je preko 15 zbirki pjesama, od kojih se zbirka Maternji jezik izdvaja posebnošću jezika i njegovim značenjem, a podloga za poeziju je zapaženi Hažićev Rječnik rožajskog govora u kojem je zapisano oko 6.00 leksema.

Izvođači radio drame su glumaci-naturšćici iz Rožaja, moglo bi se kazati iz pjesnikov roda, ne bi li se sačuvao duh pjesništva, i akcenatska karakteristika lokalnog, rožajskog govora.

“Preslušao sam Maternji jezik. To je veličanstvena poema jeziku i životu. Više nije bitno da li je svaki glas pogođen, bitno je da je uhvaćena atmosfera, bitno je da se s vremena na vreme iskarade neki smješak, da se povremeno naježi svaka dlaka na rukama. Zbirka pjesama Matrnji jezik pretvorena je u uzbudljivo dramsko djelo, u kojem osim jezičkog blaga, do izražaja dolaze životne brige i zbilje; često začinjene specifičnim životnim humorom. Čestitam svim učesnicima” zapisao je u poruci Hadžić.

Mirsad Rastoder (Radmanci, Bihor, 1957.) završio je gimnaziju u Ivangradu, Pravni fakultet u Podgorici. Urednik je Kulturnog programa Radija CG, profesionalni je novinar od 1985. godine.

Uređivao je brojne emisije i programe na Radiju, te je dva puta nagrađen Godišnjim priznanjem za novinarstvo u RTCG i nagradom za životno djelo 2020.

U ranoj mladosti i tokom studija bavio se pozorištem kao glumac i reditelj Dramske scene „Rifat Burdžović Tršo“ i alternativnog pozorišta DODEST.

Autor je satirične radio igre Ministar hrče, a narodu mrče (1990) i audio-scenskog i tv performansa Čekajući fatihu (2003).

Režirao je reportaže, prvonagrađene na Regionalnom festivalu radija, Ribarska fešta (Neum, 2007) i Splavarenje Tarom (Tuzla, 2008). Reziro je radio drame; Ništa nije isto (N. Bukilić, 2017),poetsku dramu Dobra voda (po stihovima Ćamila Sijarića, 2018). Naše brodo (N. Bukilić, 2019) i Maternji jezik (I.Hdžić, 2020).Osnivač je regionalnog festivala priče “Zavičajne staze” i časopisa za kulturu KazivART.