Izložbom „Sedamdeset godina Umjetničkog muzeja“, koja je danas otvorena u Crnogorskoj galeriji umjetnosti “Miodrag Dado Đurić” na Cetinju, Narodni muzej Crne Gore obilježava jubilarnu godišnjicu – 70 godina postojanja Umjetničkog muzeja, izborom radova iz njegovog fundusa, od kojih većina do sada nije izlagana ili vrlo rijetko. Na izložbi je zastupljeno 134 autora različitih generacija, odnosno 175 radova u diferentnim izražajnim medijima i tehnikama. 

Izložbu, koja je prenošena preko YouTube kanala NMCG i uz poštovanje aktuelnih zdravstvenih mjera, otvorila je direktorica Narodnog muzeja, istoričarka umjetnosti i likovna kritičarka, dr Anastazija Miranović, koja je naglasila kako se nije moglo pretpostaviti da će Umjetnički muzej Crne Gore svoj sedamdeseti rođendan dočekati u kovid izolaciji i nemogućnosti da adekvatno, zajedno sa publikom u prostoru ekspozicije, proslavi „zrelu“ životnu fazu.

– Narodni muzej, u okviru kojeg posluje Umjetnički muzej, izložbom na četiri etaže Crnogorske galerije umjetnosti Miodrag Dado Đurić obilježava jubilarnu godišnjicu, izborom radova iz fundusa Umjetničkog muzeja, od kojih većina nije do sada izlagana ili vrlo rijetko, u sporadičnim slučajevima. Pored Stalne postavke Umjetničkog muzeja, izložene u Vladinom domu, ovom ekspozicijom pruža se jedinstvena prilika da šira javnost stekne uvid u presjek muzejskog materijala koji decenijema sakuplja, čuva i baštini Umjetnički muzej, odnosno, Narodni muzej Crne Gore – kazala je dr Miranović.

Praveći rekapitulaciju postojanja i rada Umjetničkog muzeja, ona je kazala da je od ideje o osnivanju do realizacije date zamisli dug put, čiji se počeci naziru u poratnim godinama prošlog vijeka.

– U entuzijastičnom vremenu svekolikog progresa, osnivaju se markantne institucije kulture, od kojih će pojedine preživjeti „ispit“ vremena, trajati i opsatati do danas, a neke, nažalost, u zamajcu razvoja biti ukinute. Davne, 1926. osniva se Državni muzej Crne Gore, dvadeset godina nakon, 1946. osnivaju se Umjetnička škola na Cetinju, Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore i sve češće inicira formiranje Umjetničke galerije, čijim formalnim otvaranjem 1950. godine otpočinje život današnjeg Umjetničkog muzeja Crne Gore – pojasnila je dr Anastazija Miranović i naglasila da ne treba da čudi činjenica da se krucijalne institucije kulture osnivaju upravo na prijestonom Cetinju, koje je i u tom segmentu društvenog angažmana bilo i ostalo oksonica dešavanja.

Direktorica Narodnog muzeja je kazala da Umjetnički muzej, tokom sedam promjenljivih decenija postojanja, ostaje konzistentan svom početnom cliju – prikupljanju, istraživanju, čuvanju, zaštiti i ekspoziciji umjetničkih djela.

– Struktuiran kroz više heterogenih zbirki i Stalnu postavku, nakon nedavno sprovedene i okončane prve, sveobuhvatne revizije muzejskog materijala i muzejske dokumentacije, konačno stiče pune preduslove, da vođen uzusima muzeološke struke i međunarodnih ICOM standarda vrši dostatno svoju djelatnost. Svakako, svih ovih godina kustosi Umjetničkog muzeja bili su pokretačka snaga koja je podsticala i unaprijeđivala vitalnost ovog krucijalnog subjekta kulturno-umjetničkog  života Crne Gore. No, pred Umjetničkim muzejem  postoje i predstoje brojni izazovi na očuvanju, zaštiti, valorizaciji i prezentaciji njegovih resursa. Osluškivanje “bila” vremena, fleksibilnost, umrežavanja, kooperativnost sa srodnim insitiucijama, nezavisnom scenom, pojedincima, samo su neki od njih – istakla je dr Anastazija Miranović.

Rukovoditeljka Umjetničkog muzeja i istoričarka umjetnosti, Mirjana Dabović Pejović, kazala je da je za ovu priliku izdvojen najstariji i manje poznat dio fundusa.

– Time želimo istaći u javnosti pomalo zaboravljene protagoniste crnogorske moderne umjetnosti, ali i ukazati na pionirske napore u izgradnji institucionalnog okvira iz kojeg je nastao današnji Umjetnički muzej. Na izložbi je predstavljeno nekoliko generacija stvaralaca, aktivnih s kraja XIX i autora i autorki koji su svoj stvaralački put započeli u prvoj polovini XX vijeka, a koji su svojim djelovanjem uticali na uobličavanje jugoslovenske i crnogorske moderne. Osim manje poznatih djela najistaknutijih ličnosti koje su predstavljene i u Umjetničkoj galeriji odabrani su i umjetnici i umjetnice iz Crne Gore čije je stvaralaštvo manje poznato na domaćoj sceni. Pored autentičnih individualnih kvaliteteta, ova djela i njihovi autori omogućavaju sagledavanje šireg konteksta umjetničke klime i vremena u kojem su nastala a samim tim i njegovo razumijevanje koje se uglavnom, neopravdano temelji samo na djelima velikana tog perioda – kazala je Dabović-Pejović i dodala da drugu grupu autora čine relevantni stvaraoci sa prostora bivše Jugoslavije čije je djelovanje dio korpusa istorije umjetnosti matičnih sredina, a koji su direktno ili indirektno nalazili odjek i u crnogorskoj likovnoj sceni.

Ova izložba, prema njenim riječima, pored strategijske orijentacije Umjetničkog muzeja u promovisanju manje poznatog materijala iz fonda, može se posmatrati i kao poziv na preispitavanje politika unapređenja i proširenja muzejskih kolekcija. Ona je mišljena i da je izložba uvod u buduća istraživanja i prezentacije bogatih i raznovrsnih zbirki Umjetničkog muzeja kao i da, osvjetljavajući manje poznate stvaralačke faze umjetnika i umjetnica, ukaže na važnost praćenja razvojnih tendencija i potrebu za njegovanjem kosmopolitskog duha u svijetu umjetnosti.

Umjetnički muzej je struktuiran u više heterogenih zbirki: crnogorske likovne umjetnosti, jugoslovenske likovne umjetnosti, ikona, kopija fresaka, stranih autora, karikatura, kao i dvije poklon – zbirke – Umjetnici Jugoslavije Njegošu i Zbirka Vukmanović. Stalna postavka, predstavlja okosnicu ekspozicionog segmenta Umjetničkog muzeja.

Osim Stalne postavke u Vladinom domu, kao i prizemlja Njegoševog muzeja-Biljarde, dva adaptirana izložbena prostora – Atelje Dado (2002) i Crnogorska galerija umjetnosti Miodrag Dado Đurić (2012), koriste se za privremene/povremene izložbe. Iako nije namjenski projektovan prostor za umjetničke ekspozicije, objekat Crnogorske galerije umjetnosti Miodrag-Dado Đurić  predstavlja najreferentniji, javni, izložbeni prostor u Crnoj Gori u vlasništvu države.

Izložba „Sedamdeset godina Umjetničkog muzeja“ u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ biće u postavci do 31. marta 2021. godine.