Predstava „Aleja zaslužnih građana“, u režiji Zorana Rakočevića, premijerno izvedena u Dodestu
Izvor: Pobjeda
Dok nam je na trpezi glavni obrok supa iz kese, što je ono što nam puni stomake – priče o bogatoj prošlosti ili bijeg od sadašnjosti? Postoji li distanca između savremene normalnosti i mehanički ustaljenog ponašanja, te ako imamo uvjerenje da smo normalni da li je u zbilji tako?
Sve su ovo pitanja kojima se bavi predstava „Aleja zaslužnih građana“, produkcijski projekat Kulturnog centra „Homer“, u režiji Zorana Rakočevića, čije je premijerno izvođenje upriličeno u četvrtak veče u Dodestu.
Jednočinke Muze Pavlove uokvirene crnogorskom svakodnevicom donijele su šarenolike situacije, čiji su akteri bili glumci oštećenog vida, tj. članovi dramske sekcije KC „Homer“ Tijana Janković, Miloš Spaić i Božidar Denda, te Đorđe Tatić kao gostujući član ansambla. Iako se u opisu predstave navodi da su je radili glumci amateri, to ni u jednom momentu nije uticalo na njen kvalitet. Umješnost reditelja da od svakog aktera izvuče maksimum, čini ovaj projekat dostojan i većih scena.
Otrežnjenje
Dok nas birokratija čini statističkim podatkom, servira pravila koja lome kičmu, ova predstava postavlja pitanje – možemo li za sebe da garantujemo da nijesmo idioti. Ako je novac kalauz za sva vrata, ima li smisla pozivati se na čojstvo i junaštvo i da li bismo prepoznali Njegoša da uđe među naše savremenike? U svijetu poljuljanih međuljudskih, pa i muško-ženskih odnosa, oni nekadašnji moralni kvaliteti postali su rariteti koji navode na pogrešne zaključke. Zbog toga nije čudno kad protkani sumnjama nekad od straha odgurnemo od sebe i dobre stvari. Jer dok duhovi prošlosti šapću na uvo različite godine, činjenice i interpretacije istih stvari, još su uvijek daleko auto-putevi od drumskih kaldrma.
Cilj ovog komada, prema riječima Božidara Dende, jeste apel i poziv našeg društva na otrežnjenje.
Našu hipersatiru radili smo kako bi pokrenuli proces otvaranja i oslobađanja naroda. Kako bi ljudi svoju svijest počeli da oslobađaju stega i počeli da reaguju spontano i slobodno. Čačkali smo istorijske teme i ličnosti. Zadovoljan sam jer smo imali sjajan tim, perspektivnog i kreativnog reditelja koji je napravio odličnu adaptaciju. Kolege iz dramskog studija „Homer“ su odigrale odlično i srećan sam mnogo zbog toga. Takođe, imao sam dosta prilika da učim od kolege Đorđa Tatića – ispričao je Denda.
Savremena priča
„Aleja zaslužnih građana“ osma je predstava Kulturnog centra „Homer“, a četvrta u kojoj je učestvovao Miloš Spaić. Kako je objasnio, sa pripremama su počeli prije nekoliko mjeseci, ali ih je pandemija poremetila.
Uspjeli smo predstavu da realizujemo iz dva bloka. U suštini, nešto što je pisano davno prilagodili smo današnjem vremenu kako bi publici bilo zanimljivo, a čini mi se po reakcijama da smo to i uspjeli. Bilo je veoma lijepo raditi sa Zoranom i ostatkom ekipe, svaka proba donijela je nešto novo, a drago mi je da i ljudi to prepoznaju. Nije bilo teško da se prilagodim ulogama. To je možda bio i najveći izazov – izaći iz sebe, te na trenutak se postarati da budete neko drugi, a to činiti vjerodostojno – kazao je Spaić.
Predstava je, kako je Rakočević ranije kazao za Pobjedu, nastala jednim dijelom njegovom adaptacijom, a sa druge strane zajedničkim radom na probama.
Sve smo crpili iz crnogorske zbilje. Potrudili smo se da progovorimo o onom što se godinama gomilalo u užem političkom smislu, a da ne štedimo ni neke ustoličene diskurse koji su postali ikonografija. To je resurs. Ovo je priča o gubljenju individualizma, pa čak i inetelektualizma, među brojnim državnim, tehnokratskim, političko-birokratskim aparaturama, jednom novom stilu razmišljanja koji je nametnula vlast aparatčika u posljednjih 30 godina – kazao je on.
U okviru projketa KC „Homer“ planirano je šest izvođenja ove predstave, u različitim crnogorskim gradovima.