Izvor: CDM

Američka pjesnikinja Luiz Glik dobitnica je Nobelove nagrade za književnost za 2020. godinu, saopšteno je danas iz Švedske kraljevske akademije u Stokholmu.

Nobelova nagrada pripala je američkoj pjesnikinji za njen “nepogrešivi poetski glas sa izuzetnom oštrom ljepotom koja pojedinačno postojanje čini univerzalnim”, navodi se, između ostalog u obrazloženju.

Luiz Glik (77) dobitnica je i Pulicerove nagrade za poeziju 1993. godine. Zanimljivo je da je u prognozama na listama kladionica imala kvotu 25:1, kao i američki pjesnik srpskog porijekla Čarls Simić.

Luiz Glik je 118. dobitnik u istoriji dodjele ovog priznanja. Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se od 1901. godine i smatra se najvećim književnim priznanjem u svijetu. Nagrada se, prema želji iz testamenta Alfreda Nobela, dodjeljuje “za najbolje djelo na polju književnosti idealističkog usmjerenja”. Iako se ponekad dodjeljuje za određeno književno djelo, u većini slučajeva to je priznanje za cjelokupan rad laureata. Nagrada koju dodjeljuje Švedska akademija nauka sastoji se od diplome koju laureatu uručuje švedski kralj i novčanog iznosa od oko milion eura.

Među čuvenim dobitnicima su Tomas Man, T. S. Eliot, Vilijem Batler Jejts, Vilijam Fokner, Rabindranat Tagore, Herman Hese, Radjard Kipling, Ernest Hemingvej, Alber Kami, Semjuel Beket, Česlav Miloš, Aleksandar Solženjicin, Gabrijel Garsija Markes, Mario Vargas Ljosa, kao i naš jedini nobelovac Ivo Andrić, kome je nagrada uručena 1961. godine za roman “Na Drini ćuprija” i sveukupno djelo.

Događalo se da nagradu i podijele dva autora, kao 1904. godine kada je ona pripala Frederiku Mistralu i Hozeu Ehegareju ili 1917, kada su nagradu podijelili Karl Gjelerup i Henrik Pontopidan i oba puta je takva odluka Nobelovog komiteta bila ishod kompromisa.

Izbor dobitnika nerijetko je bio i predmet spora u javnosti, a najsvježiji je prošlogodišnji, kada je nagrada pripala austrijskom piscu Peteru Handkeu. Dobar dio javnosti usprotivio se odluci Nobelovog komiteta, ističući autorove veze sa režimom Slobodana Miloševića i podršku tokom devedesetih godina. Iste godine nagrada je uručena poljskoj spisateljici Olgi Tokarčuk, ali za 2018. godinu, kada nagrada nije dodijeljena zbog seks skandala u Švedskoj akademiji.

I odluka da nagrada za 2016. godinu bude dodijeljena Bobu Dilanu takođe je izazvala buru u dijelu javnosti. Dok su neki zamjerali na tome što je nagrada dodijeljena kantautoru, drugi su odluku Nobelovog komiteta doživjeli kao priznanje pjesniku i jednom od najuticajnijih glasova svoje generacije u umjetnosti. Sam Dilan nije se pojavio na dodjeli nagrade, nego ga je “zastupala” američka muzičarka i pjesnikinja Pati Smit, koja se, prilikom izvođenja Dilanove pjesme na dodjeli u Stokholmu, rasplakala preplavljena emocijama.

U prognozama u medijima uoči dodjele moglo se čuti da će u Švedskoj akademiji ove godine, nakon serije potresa, vjerovatno opreznije birati i odlučiti se za neko od imena koje ne sije kontroverze, pa su se kao favoritkinje spominjale američka spisateljica Džamejka Kinkejd, kanadska pjesnikinja i esejistkinja En Karson, te Maris Konde, francuska autorka porijeklom sa Gvalalupea.

Ovogodišnji laureati Nobelove nagrade za književnost, kao i za medicinu, hemiju i ekonomiju, prvi put nakon 1944. godine neće putovati u Stokholm na uručenje priznanja zbog epidemije koronavirusa, saopšteno je krajem septembra iz Švedske akademije nauka. Laureat će nagradu primiti u svojoj zemlji, uz obavezan televizijski prenos.