Izvor: CDM

Američka romansijerka Džamejka Kinkejd i kanadska pjesnikinja i esejistkinja En Karson važe za najveće favorite za Nobelovu nagradu za književnost pred proglašenje imena laureata. Kao mogući dobitnici ponovo se pominju i Haruki Murakami, i Salman Ruždi, i Čarls Simić, i Milan Kundera, a spekuliše se i da bi nagrada mogla da ode u ruke nekome široj svjetskoj javnosti manje poznatog poput spisateljice Meras Konde, dobitnici “alternativnog Nobela” 2018. ili, što ne bi bilo neobično, nekom potpunom “autsajderu”.

Da li će članovi Švedske kraljevske akademije ponovo šokirati kulturnu javnost izborom laureata Nobelove nagrade za književnost biće poznato danas. Odluka da najveće priznanje za pisce bude dodijeljeno austrijskom književniku Peteru Handkeu prošle godine podigla je veliku buru ne samo u kulturnoj javnosti, nego i među onima koji nisu čitali njegove knjige, prije svega zbog kontroverznog političkog angažmana laureata, s obzirom na to da je devedesetih godina podržavao politiku režima Slobodana Miloševića.

Odmah nakon što je pročitano njegovo ime, pročitano je i ime poljske spisateljice i aktivistkinje Olge Tokarčuk, dobitnice za 2018. godinu, onu kada je odlučeno da Nobel ne bude dodijeljen zbog seks skandala u Švedskoj akademiji. Žan-Klod Arno je nakon što ga je 18 žena otpužilo za seksualno zlostavljanje osuđen za silovanje, a njegova supruga, pjesnikinja Katarina Frostenson, napustila je Akademiju, i zbog stida, ali i zato što je dokazano da je odavala imena prethodnih dobitnika.

Seks skandal i sve što mu je slijedilo dogodio se samo dvije godine nakon što je odluka da se Nobel dodijeli Bobu Dilanu ustalasao svjetsku javnost. Prije nego što je Švedska akademija priznala i obznanila da je najveći živi američki kantautor ujedno i jedan od najboljih živih pjesnika, ljubitelji književnosti izvan Bjelorusije mahom su morali da guglaju da vide ko je Svetlana Aleksejevič, laureatkinja za 2015. godinu. Da sve bude još zanimljivije, Dilan se nije ni pojavio na dodjeli, nego ga je zastupala “kuma panka” i pjesnikinja Pati Smit, a laureat je bjesedu poslao sljedećeg juna, u “minut do 12”, poštom, i ona je tada pročitana na sjednici članova Akademije, a svijet ju je čuo sa snimka i transkripta.

Između Dilana i seks skandala nekako se uglavila godina kada je nagradu dobio Kazuo Išiguro (2017), britanski pisac japanskog porijekla, kome se ne može prikačiti epitet “kontroverzan”, a bio je i dovoljno poznat.

Bjern Viman, urednik kulturne rubrike jednog od najuticajnijih švedskih dnevnika “Dagen niheter”, misli da će laureat ove godine takođe biti neko čije ime neće izazivati kontroverze kao Handkeovo prošle.

“Prošla godina bila je primjer kako ne treba da glancate svoj brend. Odluka da je dodijele Handkeu uslijedila je samo godinu nakon one kada im je striktno bilo zabranjeno da dodijele nagradu. Siguran sam da su bili svjesni kolosalne kontroverze kakvu će izazvati, kao što i jesu, i koja je samo još više produbila krizu u Švedskoj akademiji. To je važno imati na umu kad je riječ o ovogodišnjoj dodjeli jer će, rekao bih, posegnuti za nekim sigurnim rješenjem”, rekao je Viman za britanski “Gardijan”.

On misli da će nagrada biti dodijeljena “autorki, koja nije iz Evrope, i koja u javnosti istupa pametno u političkom i ideološkom smislu, sasvim suprotno od Handkea”. Njegova prognoza je da bi to mogle biti Džamejka Kinkejd ili En Karson, s tim što je autorka “Autobiografije moje majke” i “Malog mjesta” njegov “prvi izbor”.

“Bio bi to briljantan izbor u svakom smislu. Ta nagrada potvrda je legitimnosti pobjedniku, ali i njegovim stavovima. Zato je prošle godine toliko ljudi bilo uznemireno zbog Handkeovih sumnjivih stavova o genocidu u Bosni i zato bi nagrađivanje Kinkejdove ove godine došlo u pravom trenutku… Bio bi to trijumf i za nju i za Akademiju, ako bi bili dovoljno pametni da nju izaberu. Na stranu to što je ona, naravno, briljantna autorka”, misli Viman.

Nobelova nagrada za književnost, prema riječima iz testamenta Alfreda Nobela, dodjeljuje se za “najbolje djelo idealističkih tendencija”. Ista riječ na švedskom označava i “idealistički” i “idealni”, pa je i taj detalj bio potezan u raspravama o čuvenim piscima koji za života nisu bili nagrađeni. Kako god shvatili tu riječ, Džamejka Kinkejd se uklapa. Ona nije nepoznata autorka ni kod nas. Na našem jeziku objavljene su, pored “Autobiografije moje majke” i “Malog mjesta”, i njene knjige “Gle sad onda”, “Na dnu rijeke” i “Lusi”, a njene priče zastupljene su i u više antologija.

Bilo to dobro ili ne, ustaljena je već postala i praksa da se imena potencijalnih laureata Nobelove nagrade za književnost, ni krivih ni dužnih, nađu na listama u kladionicama. Spekulacije u umjetničkim krugovima i rubrikama za kulturu odražavaju se i na listama kladionica. Na njima se već godinama ponavljaju neka od imena poput Harukija Murakamija, Salmana Ruždija, Amosa Oza ili Milana Kundere.

Ranijih godina među njima bio je i Tomas Pinčon, ali je nakon dodjele nagrade Dilanu njegovo ime prestalo da se pojavljuje po onome “pa neće je valjda dvije godine zaredom dodijeliti Amerikancu”. Pa ipak, ove godine na listi su i Don Delilo (sa trenutnom kvotom 16:1), Kormak Makarti (20:1), pjesnici Čarls Simić (25:1) i Luiz Glik (25:1), te romansijerka Merilin Robinson (25:1).

Što se autorki tiče, pored prije dve favoritkinje, tu su i još tri: ruska romansijerka i autorka kratkih priča Ljudmila Ulicka (6:1), kanadska prozaistkinja Margaret Atvud (6:1), kao i francuska spisateljica karipskog porijekla Meras Konde (6:1).

Meras Konde, inače, bila je dobitnica Nove nagrade Akademije, priznanja dodijeljenog 2018. godine da bi se popunio jaz nakon odluke da te godine ne bude dodijeljen Nobel. Konde je tada rekla, obraćajući se preko snimka poslatog u Stokholm, da je veoma “srećna i ponosna” na to što je dobila nagradu.

“Dozvolite mi, molim vas, da nagradu podijelim sa svojom porodicom, prijateljima i, prije svega, narodom Gvadalupea, koji će biti uzbuđen i dirnut vidjevši da primam ovu nagradu”, rekla je književnica.

Autorka više od 20 romana je, kako je tada nagradu obrazložila predsjednica žirija An Palson, “veliki pripovjedač” koji “pripada svjetskoj književnosti”.

“Ona opisuje pustoš koju ostavljaju kolonijalizam i postkolonijalni haos jezikom koji je istovremeno precizan i sveobuhvatan. Mrtvi žive u njenim pričama blizu živih u svijetu u kom se polovi, rase i klase stalno premeću u nove odnose”, rekla je ona.

Na listi se solidno kotira i francuska spisateljica Ani Erno (10:1), a tu su i kineska avangardistkinja San Šoi (16:1), austrijska pjesnikinja Frederike Majreker (25:1), čuvena irska spisateljica Edna O’Brajen (25:1), spisateljica iz Ruande Skolastik Mukasonga (25:1) i britanska romansijerka, dobitnica dvije Bukerove nagrade zaredom, Hilari Mantel (33:1).

Među poznatijim imenima na listi su i španski pisac Havijer Marijas (10:1), francuski prozaista Mišel Uelbek (20:1), Nobelov zemljak Karl Uve Knausgor (33:1), njemački pisac Boto Štraus (33:1) i meksički pjesnik Omero Aridhis (33:1).

Kada je kineski pisac Mo Jen dobio Nobelovu nagradu 2012. godine, malo ko u Evropi je znao za njega. Među malo poznatim imenima, od kojih se očekuje da bi mogli da dobiju Nobela, na kladioničarskim listama sada su i njegovi zemljaci Jan Lianke (12:1) i Hua Ju (20:1), južnokorejski pjesnik Ko Un (16:1), a u samom vrhu liste kotira se kenijski pisac Ngugi Tiongo (8:1).

Na listama i Stiven King

Zanimljivo je da su na listama kladioničara i jamajčanski dab pjesnik Linton Kvizi Džonson (33:1), američki romansijer i novinar (i ratni dopisnik) Vilijam T. Volman (33:1), pisac horora Stiven King, istina sa kvotom 50:1, kao i Ričard Osman, britanski TV voditelj i komičar, autor jednog romana. Stavljajući njega na listu (sa autsajderskom kvotom 100:1) neko kao da je htio da na taj način sarkastično prokomentariše Nobelovu nagradu ili klađenje na nju, a možda i da je svašta moguće očekivati.

Međutim, nijedno od ovih imena ne mora da bude dobitnik Nobelove nagrade. Oni koji odlučuju o njoj rijetko kada nisu iznenadili imenom laureata. Da autor ili autorka piše decenijama, ne bude poznat(a) van svoje zemlje, a onda preko noći stignu svjetska slava, blizu milion eura i prevodi na desetine jezika, prije je pravilo nego izuzetak.